INFLUENSERI I MONETIZOVANJE UTICAJA

Većina ljudi mišljenja je da su influenseri ljudi željni pažnje i lake zarade. Ima istine, ali ima i posla  kao što je kreiranje sadržaja, osmišljavanje priča koje će zaintrigirati javnost, pripreme i obrade kvalitetnih fotografija… Na osnovu čega kasting agenti jedne kompanije angažuju influensere kako bi došli do svoje ciljne grupe?

Britani Henesi, šef službe za odnose sa javnošću kompanije Karbon Ogast, nedavno je izdala knjigu pod nazivom Influenseri- namenjenu ljubiteljima društvenih mreža, marketinga, kopirajterima i svima onima koji imaju svoj blog, vlog ili profil na Instagramu.

AUTENTIČNOST JE KIČMA SADRŽAJA

Influensere treba podeliti u dve kategorije: kreatore sadržaja i lajfkastere. Kreatori sadržaja su oni koji kreiraju blogove, vlogove, fotografije ni iz čega. Lajfkasteri su oni koji žive punim plućima, a pratite ih jer vam je njihov život iz nekog razloga zanimljiv. Postoji 10 tipova influensera i svaki pripada jednoj od ove dve kategorije. To su:

KREATORI SADRŽAJA:

Bloger-Ima blog i redovno piše. Promoviše blogove na Fejsbuku, Instagramu, Pinterestu, Tviteru.

Vloger-Ima svoj kanal na Jutjubu na kojem objavljuje video klipive, tutorijale…

Ekspert-Profesionalac u određenoj oblasti:lepota, sport, uređenje enterijera.

Životinje, bebe, statični objekti i mimovi– Nalozi koji imaju mnogo pratilaca i kreiraju veoma duhovit sadržaj.

LAJFKASTERI:

 Specifični talenti– Kuvari, plesači, komičari. Ljudi koji govore o svojoj veštini i njenom razvoju.

Preduzetnik-Počeo je svoj biznis ili pokrenuo neke usluge i omogućava vam da zavirite iza scene.

Model visoke mode, Poznata ličnost, Ugledna ličnost.

“Običan” čovek– Ne spada ni u jednu navedenu kategoriju na ovoj listi, ali redovno objavljuje sadržaj o svom životu jer je to danas popularno.

NAJČEŠĆA GREŠKA KOJU INFLUNSERI PRAVE, A KOJA SE MOŽE LAKO IZBEĆI JESTE TA ŠTO NE ČITAJU I NE ODGOVARAJU NA MAILOVE

Formula za cenu glasi: honorar za distribuciju+ honorar za talenat= ukupan honorar.

Pet faktora koji utiču na određivanje honorara jesu: Broj pratilaca, Uključenost pratilaca, Kvalitet sadržaja, Ime (prepoznatljivost, veštine), Demografija (ukoliko određeni brend želi da se pozocionira u vašem gradu, eto prilike) .

Da biste izračunali osnovni minimalni budžet, računajte na honorar vašeg fotografa, iznajmljivanje prostora gde ćete snimati (hotelska soba, na primer), cenu rekvizita (cveće, baloni…) i cenu odeće koju morate sa kupite. Međutim, pre svega, morate uračunati svoju satnicu. Za početak, sat naplaćujte 25 USD.

KAKO DA VAS SAJTOVI I BRENDOVI PRIMETE?

Pre nego što zvanično istupite na scenu, morate voditi računa da je vaša “digitalna kuća” u redu. Prvo što će kompanije uraditi  prilikom angažovanja influensera jeste gugl pretraživanje. Zato vaš sajt mora biti prvoklasan u vizuelnom i sadržajnom smislu. Stranice O meni i Saradnja su ključne. Lepa fotografija vašeg lica visoke rezolucije, nekoliko rečenica za potencijalne čitaoce koji su posetili vaš blog, video sa vašeg kanala na YT i 3 do 5 omiljenih objava na Instagramu, dovoljne su da zainteresuju sve one čija je filozofija života slična vašoj.

S druge strane, stranica Saradnja podrazumeva malo širu sliku o vama samima pa tako uključuje informacije o vašem poslu, osobine koje vas opisuju, odakle ste i gde živite, stvari koje možda ne znamo o vama. Treba da sadrži i listu saradnje na projektima koje biste želeli da uradite ili ste već uradili. Podrazumeva na primer: ambasadorstvo, sponzorisane blogove, vlogove, objave na društvenim mrežama, FB live video, događaje i sastanke, foto i video snimanja i druge projekte koji će doprineti da vaša priča dopre do ciljne grupe onih koji vas angažuju.

Bez obzira na to da li ste početnik ili ste spremni za velike kampanje, Britani Henesi vas vodi kroz najvažnije influenserske principe: od pronalaženja ličnog izraza i kreiranja autentičnog sadržaja, korišćenja haštagova kako biste ih otkrili, pa sve do angažovanja agenata i monetizovanja ličnog uticaja.

Knjiga je namenjena svima onima koji žele da kroče u život “osobe od uticaja” i dobiju uvid kako to izgleda na globalnom nivou.

Foto:Pixabay

 

IZ LIČNOG UGLA: 10 POKAZATELJA DA JE VREME DA DAŠ OTKAZ 

U Srbiji je društveno prihvatljivo i poželjno da radiš u državnoj ustanovi, jer je to  SIGURICA iz više razloga: redovna plata, uredno plaćeni porezi i doprinosi, regresi, zagarantovan godišnji odmor u trajanju od 30-ak dana, fleksibilno radno vreme, razne  povlastice

Promena posla donekle predstavlja izlazak iz zone komfora.

DA LI JE SUŠTINA OSTATI U SIGURNOJ ZONI? ILI IPAK SVE IMA SVOJU CENU?

Više od 10 godina radila sam u javnom sektoru. Želja za promenom javila se pre recimo 3 godine kada sam najpre sebi postavila ovih nekoliko pitanja:

Voliš li posao koji radiš?

 Da li te posao čini zadovoljnom?

Da  li se kroz posao razvijaš kao ličnost?

Koje emocije ti se javljaju pri pomisli da ustaješ u 6 ujutro i ideš da radiš?

Možeš li nešto da naučiš od kolega u okruženju sa kojima si u kontaktu 8 sati dnevno?

Uspevaš li nešto da uštediš od posla koji te (ne) ispunjava?

MANJE-VIŠE, NE, NE, PRIMARNA EMOCIJA TUGA, NISAM BAŠ  SIGURNA, NE BAŠ…
TADA SHVATAM DA JE DOŠLO VREME  ZA PROMENU

Zaključujem da odluka o promeni  posla NE SME DOĆI NAGLO.

Te 3 godine pohađala sam različite kurseve, stručno se osposobljavala iz oblasti koje poznajem (i ne poznajem).

Vraća mi se  osmeh na lice jer  ZNAM DA SAM JOŠ KRATKO VREME U POSTOJEĆEM OKRUŽENJU.

Sve polako počinje da  dobija smisao. Posle toliko godina osećam slobodu jer me čeka nešto mnogo bolje. Prisutno je i dodatno samopouzdanje. 

DOBRO, GDE SAM TU JA?

Kroz lično usavršavanje iz različitih oblasti mog budućeg poslovnog života, upoznala sam sebe. Kao da sam miljama daleko bila odvojena od sopstvene ličnosti, onog što mi se sviđa, što volim, što me čini ispunjenom. Praktično, zadovoljavala sam formu da je “najboje biti zaposlen u javnom sektoru”. Ne mislim da je to nužno loše, ali sve ima svojih dobrih i manje dobrih strana.

Upisujem se na Koučing gde kroz različite sesije isplivavaju stvari kojih sam donekle bila svesna. Istovremeno i uplašena javno da ih priznam. Prolazi 6 meseci a ja sam sve sigurnija da činim dobru stvar za sebe. Intuicija mi govori da sam na pravom putu. 

U to vreme na poslu počinju da se dešavaju, za mene, nimalo prijatne stvari. Mobing je samo jedna od njih. Unutrašnji nemir biva sve izraženiji. Ne mogu da spavam, imam unutrašnju drhtavicu, anksiozna sam… Okolina me ne prepoznaje. Pauzu na poslu provodim sedeći na klupi u Limanskom parku (Klupa plača sam je zvala). 

SISTEM PORUČUJE: SADA JE TRENUTAK

Sviće taj dan. Dugo sam čekala. Oblačim se, krećem na posao. Sve mi je svejedno. Dobijam subjektivni osećaj moći. Na dobitku sam. Što bi moj drugar rekao: NEPROCENJIVO. Dve osobe znaju za moj plan, tako i treba da bude. Molim kolege da ubrzaju proces odlaska. Još samo dva dana potrebna su mi da završim administrativnu proceduru.

Ne mogu ispoštovati radno vreme pošte da otpremim dokumentaciju, ispred kopirnice odjednom gužva 🙁 Sve se urotilo protiv mene, razmišljam.

POSLE SVEGA DOLAZI JUNGOV SINHRONICITET

Karl Gustav Jung uspostavio je termin sinhronicitet-a. Smatrao je da  postoje  događaji koji su povezani po značenju, ali ne i uzročno. Neki od nas definišu ih kao situacionu koincidenciju. Ja ne. Jer kada nešto treba da se desi, Univerzum čini sve da tako i bude. U mom slučaju, bio je naklonjen. Hvala mu. Hvala i svima koji su me podržavali u realizaciji odluke za promenom. Hvala i onima koji su govorili: Pa ti baš nisi svoja…

Ja sam sve ubeđenija da je to bila ODLUKA ŽIVOTA. Iz mnogo razloga. Navodim samo neke od njih.

Svestan/a si svojih vrednosti-ljudskih i profesionalnih

Znaš da ćeš sopstvenim znanjem i kompetencijama lako naći bolje radno mesto

Prerastao/la si i posao i ljude sa  kojima radiš

  Zdravstveno stanje ti je ugroženo 

Shvataš da je sedenje na poslu protraćeno vreme (1840 sati  bez godišnjeg odmora)

  Želja za napretkom veća je od  mesečne zarade

Otvoren/a si za nove ideje koje ne možeš da implementiraš na postojećem radnom mestu

Nisi od onih koji će svaku lošu odluku ili predlog  prećutati zbog eventualnih posledica

Odluke  menadžmenta čine ti se nerazumljivim i smešnim 

Koliko god da neki posao valjano uradiš, nije dovoljno za povišicu ili bolje radno mesto.

I tako dalje, verujem da ih ima još i verujem da na prvom mestu treba raditi na sebi.

Svakako da odluku ovog tipa nije lako doneti. Činjenica je da promena na bolje može biti vođena samo unutrašnjom motivacijom, željom i potrebom za ostvarivanjem novih ciljeva koje sami sebi treba da postavimo. Shodno ličnim prioritetima.

Međutim, cena sopstvene slobode ne može se meriti ni sa čim. Ja sam bila potpuno spremna na ovaj korak iz više razloga.
Prvi i osnovni je ljubav prema sebi. Iz te ljubavi, počinju da se dešavaju veličanstvene stvari. Neka tako i ostane. 

Foto:Lična arhiva, Pixabay.

BLOG GOST: MARKO MATANOVIĆ, BITKOIN ASOCIJACIJA SRBIJE 

Trgovina digitalnim novcem postaje sve popularnija u svetu ali i u Srbiji. Međutim, koliko zapravo poznajemo tržište kriptovaluta koje će u vremenu koje dolazi postati sve zastrupljenije?

Marko Matanović iz Bitkoin Asocijacije Srbije i ECD Servisa za razmenu kriptovaluta pokušao je da mi objasni kako ono funkcioniše.Jedno od mojih pitanja odnosilo se na kupovinu kursa koji želim da pohađam. Htela bih da ga platim digitalnim novcem, ali ne znam kako? Priču smo počeli od samog početka.

Nekoliko godina unazad u velikoj meri pominje se trgovina kriptovalutama. Po kom principu ona funkcioniše?

Kriptovalute postoje u digitalnoj formi. Stoga trgovina kriptovalutama funkcioniše slično kao kada se radi o trgovini drugim oblicima digitalnih sredstava, npr. različitih vrsta finansijskih derivata. Čak i realna manifestacija novca, u svom papirnom obliku, nema vrednost zato što sam materijal od koga je napravljena novčanica je dragocen. Donosi vrednost zato što se odredjena grupa ljudi ili pravnih subjekata usaglasila da taj papir, vlasniku papira donosi odredjena prava, mogućnosti koje su nekim konsenzusom usaglašene. Kada je konkretno tradicionalni novac u pitanju, za sam konsenzus se dobrim delom pita Narodna banka. Kod kriptovaluta, može se desiti da nema centralnog entiteta, već se pravila trgovine, cena, dinamika određuju slobodno, od strane svih onih koji se žele uključiti u proces.

U međuvremenu, razvila su se mesta (berze, menjačnice) gde se susreću ponuda i tražnja kriptovaluta. Zbog svoje decentralizovanosti, dostupna je i mogućnost trgovine kriptovaluta bez posrednika, na način da se jednostavno dve osobe dogovore o potencijalnoj transakciji. Transakcije koje uključuju samo kriptovalute mogu se obavljati mnogo lakše i sa manje ograničenja u odnosu na ono što nam pruža finansijski sistem kakav smo znali do 2009.godine pre pojave bitkoina.  

 Bitkoin je jedna od najzastupljenijih kriptovaluta, gde je i na koji način je možemo kupiti?

Postoje specijalizovane online berze, ne pretarano drugačije od onih za koje znamo i u drugim oblastima gde se trguje digitalnom imovinom. Kripto berze su online sistemi koji preko svoje platforme  za svoje korisnike stvaraju mesto susreta ponude i tražnje za bitkoinima. Svako od tih korisnika uz par klikova preko svog mobilnog telefona ili lap top-a može u par sekundi obaviti kupovinu bitkoina, prodaju takođe. Drugi način su online menjačnice. U digitalnoj sferi rade isto što i menjačnice deviza. Prilično brzo pretvaraju FIAT u bitkoine koje šalju svojim korisnicima. I obrnut proces je podjednako jednostavan, ukoliko neko želi zameniti bitkoine za FIAT (RSD npr). U Srbiji postoji više takvih servisa za razmenu kriptovaluta. Prva koja je otvorena  2012. godine a postoji i danas je ECD.

Tu su zatim kriptoautomati. Fizičke lokacije gde korisnici mogu za lokalnu valutu kupiti bitkoine za par desetina sekundi. Širom sveta postoji više od 6.000 kriptoautomata. U Srbiji ih je preko 10, neki su u Beogradu, (IDEA London), u Novom Sadu ih ima na dve lokacije. Od ostalih gradova, pomenuo bih Niš, Suboticu, Inđiju. Spisak automata u Srbiji može se naći na sajtu www.ecd.rs/crypto-atms, dok se prikaz situacije u svetu može proveriti putem portala:www.coinatmradar.com. Obzirom na decentralizovanost koja je u srži bitkoina, uvek ostaje mogućnost direktne kupovine bitkoina od osobe ili entiteta koji iste poseduje direktno, bez posrednika.

Koji god način da se izabere, zbog sigurnosti, trebalo bi prethodno se informisati o berzi, menjačnici ili kriptoautomatima koji se koriste. Jedan od parametara koji donosi sigurnost je definitivno vreme koje npr. neka berza ili menjačnica postoji.

Pre nekoliko godina kada je bitkoin vredeo manje nego danas, nije bio redak slučaj da su oni koji su ranije prepoznali potencijal kriptovaluta, davali svojim prijateljima bitkoine kao poklon.

Ono što je važno istaći je da nije neophodno kupiti ceo bitkoin ili nekoliko. Postoje ljudi koji od kupovine odustanu jer bi na primer dana 21.11.2019. za kupovinu celog bitkoina trebalo izdvojiti oko  8.000$. Međutim, moguće je praktično kupiti mnogo manje, i 100 milioniti deo bitkoina, koji se naziva Satoši. On je pomenutog  dana iznosio  0,008 dinara.

 Uzmimo za primer da bitkoinom želim da kupim Kurs, cipele.. Šta prethodno treba da uradim?

Koristeći neki od prethodnih koraka, recimo da smo kupili bitkoine ili neki deo bitkoina.  Treba naći prodavnicu ili ako je o kursu reč, neku školu, firmu koja nudi kurseve. Zatim treba proveriti da li se baš ona nalazi na listi od preko par stotina hiljada online ili “onsite” entiteta, (koliko se procenjuje da ih danas ima širom sveta) koji prihvataju bitkoine kao sredstvo plaćanja. Taj broj konstantno raste. U Srbiji postoji preko 10 lokacija, maloprodajnih objekata ili online shop-ova gde je moguće platiti ručak, pivo ili neku kompjutersku komponentu bitkoinom. Neke od tih lokacija se mogu naći na  našem sajtu www.ecd.rs/hash-and-go. Iz ugla korisnika, proces plaćanja bitkoinom nije ništa komplikovaniji od korišćenja bankarskih kartica. Mobilni telefoni su najpraktičniji način, uz par klikova i par sekundi. I to je sve.

 Postoje li zloupotrebe i nesigurnosti koje prate trgovinu “digitalnim novcem”?

Rizici pri svakoj vrsti transakcija i trgovine postoje. Ako se gleda iz ugla trgovine da bi se zaradilo na prodaji po višoj ceni, kupovini po nižoj, rizici su isti kao i kod već 400 godina starog berzanskog poslovanja ili milenijumima postojećih rizika pri bilo kom obliku trgovine. Neko dobija, neko gubi. Ako ipak posmatramo iz ugla povremene kupovine tj prodaje bitkoina, stvari su jednostavne. Na pijaci ili u prodavnici se može desiti da kupimo pokvareno voće ili povrće. Taj problem rešavamo tako što se informišemo sami, preko prijatelja ili iz nekog npr. kvalitetnijeg izvora informacija (priznajem, danas ih nema mnogo). I onda jednostavno idemo na proverene lokacije. Slično važi kada su u pitanju bitkoini. U svakom slučaju, informacije koje se plasiraju široj javnosti su predimenzionirane i uglavnom netačne kada su u pitanju negativni aspekti pre svega bitkoina. Oni negativni koji se pominju, postoje i mnogo pre 2009. godine, kada se bitkoin pojavio. Zloupotreba bitkoina nije izvorno vezana za bitkoin već za samog čoveka. 

 Pored bitkoina, na tržištu se trguje i drugim valutama. U čemu je razlika?

Postoji par hiljada kriptovaluta. Nekoliko ih je slično bitkoinu. Ogromna većina osim što dele ime “kriptovaluta” nemaju skoro ničeg zajedničkog. Većina nema ni mnogo smisla, ni bilo kakve upotrebne vrednosti. Upravo je neophodan proces “prirodne selekcije”, u kome postoji veliki broj pokušaja i neuspeha, da bismo ipak dobili nekoliko interesantnih upotrebnih slučajeva i primera kako nam kriptovalute mogu biti od velike koristi. Trgovina onih sličnih bitkoinu funkcioniše na sličan način kao kod bitkoina, o čemu je bilo reči. Kod najzastupljenijih kriptovaluta veće su razlike u funkcionalnosti nego u načinu trgovine.  

Imaš li podatak, koliki je udeo prometa papirnog vs. digitalnog novca u Srbiji?

Papirni novac na svetskom nivou, pa i kod nas je u prilično podređenom položaju što se tiče zastupljenosti i korišćenja u odnosu na ukupan novac koji uključuje i papirni i digitalni oblik $, EUR ili RSD npr. Kada bismo svi u isto vreme otišli u banke da tražimo novac koji imamo na računima, banke bi mogle da isplate u papirnom obliku samo delić tog novca. Jednostavno taj novac nemaju u fizičkom obliku. Imaju u digitalnom.

Odnos obima protoka kriptovaluta u odnosu na valute koje inače koristimo poput EUR, RSD, USD, još uvek je neuporediv. Kako u Srbiji tako i u svetu FIAT je mnogo zastupljeniji od bitkoina. Svakako se povećava raznovrstnost slučajeva i načina na koji se bitkoin koristi u svojstvu novca, kao i vrednosni obim transakcija, počevši od 2009. godine pa sve do danas.

S druge strane, bitkoin je malo više od valute iako u svom nazivu ima tu reč: kriptovaluta. Način na koji se obavljaju transakcije, na koji se beleže transakcije, je ono što je pored ostalih stvari donelo novinu. Te novine nisu upotrebljive samo kroz nešto što su funkcije novca na koje smo navikli.

 Kako stojimo sa zakonskom regulativom? Da li je ona definisana, ili čekamo neko bolje vreme?

Svet je podeljen. Na prste jedne ruke mogu se nabrojati zemlje koje su restriktivne po pitanju kriptovaluta. Pored par nabrojanih koje slede, mislim da dalji komentar nije neophodan: Severna Koreja, Bangladeš npr. Većina traži regulatorni okvir. Neki su brži, neki sporiji. Postoji nekoliko primera koji zaista prednjače u smislu spremnosti da potpomognu razvoj kriptovaluta i blockchain industrije. U pitanju su zemlje koje su na solidnom nivou razvoja: Švajcarska, Japan, Estonija, Malta, Belorusija, Slovenija itd.

Što se naše zemlje tiče, ne može se reći da idemo preterano brzo ali ipak nije ni da stojimo. Čini mi se da više čekamo kako će iz aspekta regulative oblast kriptovaluta ili blockchain industrije rešiti neke zemlje koje su ekonomski i tehnološki naprednije od naše.

S obzirom na decentralizovanu prirodu kriptovaluta, nekada može biti pametnije delimično odsustvo regulative nego loša regulativa. Barem u nekoj fazi prepustiti novoj industriji da sa manje ograničenja traži moguće pravce korišćenja, koji bi se u nekom momentu stavili u okvire.

 U Beogradu ste osnovali srpsku Bitkoin Asocijaciju, koja je njena uloga?

Organizacija se svodi na širenje pravih informacija koje se tiču bitkoina. Naravno tu je i povezivanje ljudi koji znaju manje o tom fenomenu sa onima koji su ipak malo duže u oblasti. Detaljnije informacije, zainteresovani mogu pročitati na našem web sajtu:www.bitcoinasocijacija.org

 Za kraj, kako vidiš trgovinu digitalnim novcem za 10 godina?

Verujem da će se korišćenje kriptovaluta povećati svakako. Nisam spreman da predviđam koja će kriptovaluta biti dominantna, jer različiti su načini korišćenja različitih kriptovaluta. Npr, bitkoin i itirijum kao dve najpoznatije imaju prilično različit koncept na kom su bazirane, i nisu međusobni konkurenti. Ono što je bitno je da se iz dana u dan sve brže  razvija infrastruktura koja pruža ljudima korišćenje određenih proizvoda, usluga, pogodnosti, a da ni ne znaju da se u pozadini nalazi neka kriptovaluta.

Za 10 godina verujem da šire narodne mase neće morati da razumeju u potpunosti način funkcionisanja kriptovaluta. Kao što ni danas većina ne zna tehnički kako funkcioniše internet, mobilni telefon, ali svi koristimo i jedno i drugo. Slično očekujem da će se desiti sa kriptovalutama.

Foto:Pixabay

BLOG GOST: VUKAŠIN STOPJKOV,TESLA NATION

Prema podacima Narodne banke Srbije, u 2018. godini izvoz IT usluga premašio je cifru od milijardu evra  i on čini oko 85% ukupnog plasmana ove grane industrije. Što se samih “kompjuterskih” proizvoda tiče, 240 miliona evra  i 15% ukupnog salda  realnost je koju je neophodno promeniti

Osnivač Tesla Nation-a, Vukašin Stojkov, mišljenja je da će u budućnosti ovaj Pokret uspeti da pokrene stvari u pozitivnom smeru. Jedan od ciljeva istog je re-brendiranje domaće IT industrije, i zemlje generalno.

Srbija ima veliki broj IT profesionalaca, preduzetnika i kompanija koji su izuzetni u svom poslu, sa velikim idejama i još većim potencijalom. Ipak, činjenica je da koliko god bili dobri u svom poslu, kreativni i vredni, nismo u istim pozicijama i često nećemo imati jednake šanse kao kolege iz nekih drugih, bolje brendiranih zemalja- počinje priču  Stojkov.

GDE LEŽI PROBLEM?

Zapravo, ima ih nekoliko. Moj sagovornik navodi da je potpuno pogrešno domaće IT stručnjake promovisati kao jeftinu radnu snagu. Na drugom mestu je (ne) prepoznatljivost same države.

SERBIA, SIBERIA, SYRIA- SASVIM SVEJEDNO …

On navodi da će srpski IT stručnjaci, bez obzira na to koliko su talentovani, vredni ili imaju znanje, uvek imati manje šanse nego oni iz razvijenih zemalja, samo zato što Srbija nije dovoljno poznata.

TESLA NATION

Ideja za formiranje Startit-ovog pokreta koji ima za cilj spajanje domaćih kompanija i pojedinaca sa kolegama iz inostranstva nastala je pre nekoliko godina. Poznati svetski naučnik i inovator, bez kojeg bi svet verovatno izgledao drugačije nego što izgleda danas, poslužio je kao inspiracija za buduće aktivnosti Tesla Nation-a. Njegov lik i delo metaforički predstavljaju most kao tržištima najrazvijenih zemalja sveta. 

“Postoji nešto u meni što bi moglo biti iluzija, kao što je često slučaj sa mladim uzbuđenim ljudima, ali ako bih imao dovoljno sreće da ostvarim neke od svojih ideala, to bi bilo zarad celog čovečanstva. Ako bi se moje nade ostvarile, najuzbudljivija činjenica bi bila to da je to delo jednog Srbina.” 

Neke od najuspešnijih IT kompanija iz Srbije upravo su nastale na putu između Amerike i Srbije. Seven Bridges su pokrenuli partner iz Bostona i Beograda, a jedna od najuspešnijih startap priča, Frame koji je prodat za rekordnih 165 miliona dolara, je takođe imao partnere u Americi s jedne i u Srbiji s druge strane. Alchemy Cloud, jedna od najperspektivnijih kompanija iz portfolija naše Startap akademije ima partnere u San Francisku i Novom Sadu, a takvih primera ima još mnogo.

Mislimo da je relevantan i primer kompanija kao što su Fishing Booker ili Nordeus, gde svi partneri žive u Srbiji, ali su značajan deo svojih života ili karijera proveli na zapadnim tržištima. To ih je, verujemo, pripremilo za globalne uspehe.

Stoga kao jednu od glavnih ciljnih grupa promocije  Tesla Nation-a je da definišemo IT preduzetnike iz Amerike kojima je potreban tehnološki partner za pokretanje zajedničkog poslovnog poduhvata baziranog na proizvodu.

S druge strane, verujemo da postoji još jedna značajna ciljna grupa koja nam može pružiti dosta vrednosti, a to su IT profesionalci koji traže drugačiji životni stil od onog koji imaju trenutno, i mogli bi da ga dobiju životom i radom u Srbiji. Našem sistemu trebaju ljudi koji imaju raznovrsne načine razmišljanja, koji će nam pomoći da vidimo probleme i prilike koji bi nama bili teški da ih primetimo zbog nekog aspekta naše kulture, a potrebni su nam i ljudi sa znanjima i iskustvima koja se nisu mogla steći radom u Srbiji, jer takvih poslova naprosto ranije nije bilo.

Na kraju, još jedna ciljna grupa su ljudi iz inostranstva koji su čuli za srpsku IT industriju i hteli bi da saznaju nešto više o njoj. Ovo je izvanredno široka definicija, ali je ta grupa ljudi veoma relevantna, bez obzira na to da li su u pitanju novinari, investitori, preduzetnici ili bilo ko drugi. Trenutno za ove ljude ne postoji jedan, jasan, merodavan i lako pronalažljiv izvor informacija.

Svakako imamo još dosta posla na razradi ovih i drugih ciljnih grupa, ali verujemo da je ovo dovoljno dobar početak, završava priču osnivač Tesla Nation-a.

Foto:Pixabay

BLOG GOST: FILIP MRDAK, PRIVREDNA KOMORA SRBIJE

Poslednjih godina sve češće čujem pojam “digitalna transformacija”. Međutim, koliko nas zapravo zna šta on podrazumeva i zbog čega ćemo ga u budućnosti koristiti sve  češće?

Neosporna je činjenica da razvoj srpskih kompanija mora pratiti modernizacija poslovanja. Razmišljajući u tom pravcu dolazim do zaključka da će jedna od stvari koja će definitivno uticati na uspeh biti spremnost pojedinaca na prilagođavanje promenama, naročito onih koji se tiču primene novih tehnologija.

Velike kompanije su ovo pravilo davno usvojile, ali situacija u malim i srednjim preduzećima nije toliko ujednačena. Upravo one firme, koje još lutaju u oblasti digitalne transformacije, mogu da se obrate Privrednoj komori Srbije i dobiju konkretnu pomoć u ovom procesu. Suština je da se procesi ubrzavaju, postaju efikasniji, transparentniji za sve nivoe u firmi. Kontrola nad procesima u preduzeću postaje veća, a samim tim i efikasnija.

KOLIKO JE SRPSKI PRIVREDNIK SPREMAN DA ULOŽI U PROCES DIGITALNE TRANFORMACIJE?

Odgovor na prethodno pitanje potražila sam od Filipa Mrdaka, Projekt menadžera u Centru za digitalnu transformaciju Privredne komore Srbije.  Na početku razgovora, zanimali su me podaci o interesovanju domaćih kompanija za ovu temu. 

   Prvu stvar koju je Centar, kada je osnovan, uradio bilo je istraživanje MMSP sektora o nivou njihove digitalne transformacije. Rezultati na preko 350 ispitanih preduzeća su bili takvi da čak 60% nema nikakve digitalne projekte u prošlosti, niti planira u budućnosti. Od 40% preostalih, čak 90% planira digitalne projekte u vidu uspostave web sajta, otvranja e-mail akaunta…  Ovo jeste digitalna transformacija ali ni blizu onoga šta ona pruža. Za godinu dana postojanja CDT-a, uradili smo dosta na podizanju svesti kod MMSP sektora o važnosti ove teme sto potvrđujemo i velikim brojem firmi koje su se prijavile za naš program konsaltinga ali učešće na događima o ovoj temi- počinje priču Mrdak.

 Na osnovu ovih informacija, zaključujem da prosečan srpski privrednik i nije baš upoznat sa ovom temom. Na koji način mu Privredna komora Srbije može pomoći u ostvarivanju boljih poslovnih rezultata?

Digitalna transformacija je proces koji traje. Preko noći se ne može ništa promeniti ali bitno je krenuti. Ono što mi kao CDT nudimo preduzećima je kompletan set sufinansiranih usluga ka njihovoj digitalnoj transformisanosti. Za početak im obezbeđujemo sertifikovane konsultante za digitalnu transformaciju (jedinstvena baza na ovim prostorima). Svaki konsultant je prošao ozbiljne kriterijume selekcije, intezivne obuke sa inostranim predavačima i na kraju sertifikaciju po ISO standardu 17024. On je taj koji sa preduzećima radi na  ekspertskoj analizi, izrađuje digitalnu strategiju a zatim daje punu podršku pri implementaciji rešenja definisanog u strategiji.

REŠENJA SU RAZLIČITA U ODNOSU NA VRSTU DELATNOSTI KOMPANIJA             

Treba naglasiti, da digitalna transformacija poslovanja ne podrazumeva samo automatizaciju ili umetanje tehnologije u postojeći proces (digitalizacije) kako bi se optimizovao trenutni lanac vrednosti. On obuhvata modifikaciju poslovnih modela.  Digitalna transformacija poslovanja predstavlja ogromne mogućnosti za inovacije i konkurentske prednosti, što će zahtevati promenu u  organizaciji: kulturnu, stratešku, tehnološku, operativne promene … gde procesi igraju osnovnu ulogu zajedno sa podacima.

Koliko je preduzeća do sada prošlo  Program? 

Za godinu dana postojanja, kroz program CDT je prošlo oko 100 preduzeća. Cilj nam je da do sredine 2020 godine taj broj bude oko 200. Nakon toga možemo sabrati sve urađeno i definisati smernice kako unaprediti procese. Očekujemo da  sva preduzeća koja su prošla procese konsaltinga, uđu i u proces implementacije definisanog rešenja, Do sada smo vrlo zadovoljni odzivom i utiscima preduzeća.         

Gde je najlakše sprovesti digitalnu transformaciju?

Do sada, po našim iskustvima, najlakše je to učiniti kod trgovinskih preduzeća, gde je potrebno najmanje resursa – navodi moj sagovornik. – I poljoprivreda ima mnogo različitih pristupa digitalnoj transformaciji. Danas imamo firme koje iz vazduha dronom snimaju useve i tačno mogu da kažu kako koja biljka napreduje, šta je potrebno uraditi. Mnogo je lakše pratiti prinose kada imate tehnološko rešenje. Kod proizvođačkih delatnosti je važno šta se proizvodi. Jer, na primer, uveliko se koriste i savremene mašine koje automatizuju proces proizvodnje.

Filip dodaje da se pomoć privrednicima ogleda kroz dva pristupa.

U prvoj fazi stvorili smo mrežu sertifikovanih konsultanata za digitalnu transformaciju, koji sa ISO standardom 17 024 mogu bilo gde u svetu da se bave konsaltingom za digitalnu transformaciju.  To smo uradili uz pomoć Austrijske privredne komore, po njihovom programu, pošto mi u Srbiji nemamo sertifikaciono telo. Došli su njihovi predavači, u dve etape smo obučili 45 konsultanataPrva faza je da konsultanti provode dva dana sa kompanijom i rade ekspertsku analizu. Ulaze u preduzeće, skeniraju sve njihove procese i utvrđuju prioritete po pitanju digitalne transformacije: da li su to poslovni modeli, poslovni procesi, možda IT zaštita, ili marketing kao što je to najčešće slučaj u trgovini.. Ta dva dana su za firmu potpuno besplatna, zahvaljujući GIZ-u.

U sledećoj fazi naš konsultant provodi do šest dana u kompaniji i zajedno sa njom radi na razvoju te strategije – kaže Mrdak. – To može da podrazumeva i tehnološko rešenje, ali i ne mora. Može da bude reč samo o “prepakivanju” poslovnih procesa i činjenju da budu efikasniji. Nakon tog dela, konsultant i kompanija izdaju dokument pod nazivom “strategija” koji u sebi sadrži dalje korake vezane za primenu konkretnog rešenja.

Na kraju razgovora zaključujemo da je najmanji  problem kompanija u Srbiji  softver i hardver. Najveći problem je u svesti ljudi. Međutim, sve ono o čemu smo razgovarali uliva nadu da će  u budućem periodu biti uspeha za srpske kompanije na ovom polju. Kako navodi moj sagovornik, digitalna transformacija je proces koji traje. ..

Kompanije koje žele pomoć sertifikovanih digitalnih konsultanata, treba da se prijave na sajtu Centra za digitalnu transformaciju PKS . Program je otvoren dok ima sredstava.

Foto:Pixabay

 

6 RAZLOGA KOJI NAS BLOKIRAJU U OTPOČINJANJU NOVOG POSLA

Priče o preduzetništvu nude izazov. Da li i koliko je on isplativ, pokazaće stručnost, vreme ali i sposobnost prilagođavanja promenama

Započinjanje novog posla ili promena trenutnog, za sobom nosi određeni broj rizika koje bih najpre definisala kao mentalne blokade. Strah od nepoznatog ili  doza rezerve prema budućem poslodavcu, kolegama ili uslovima rada, prethode donošenju odluke  koja znači iskorak u novu dimenziju profesionalnog života svakog od nas. Upravo na temu temu razgovarala sam sa Dajanom Damjanović, ekspertom za razvoj ljudskih resursa.

Jedno prijatno i sasvim neobavezno druženje sa njom ali i nekolicinom mladih ljudi željnih promene u STARTIT Centru Novi Sad uverilo me u lični stav prema kojem današnja omladina NIJE  željna rada u javnom sektoru (mediji tvrde drugačije). Otisnuti se u sopstveni biznis je ideja koja je aktuelnija nego ikada. Priče o preduzetništvu nude izazov. Da li i koliko je on isplativ, pokazaće stručnost, vreme ali i sposobnost prilagođavanja promenama. 

NEUSPEH KAO NAJČEŠĆI STRAH

Dajana kaže da su referentni okviri, odnosno kognitivne šeme najčešći blokatori promene. One predstavljaju okidače za ponašanje i vidljivi su kao uverenja koja imamo o sebi, i u sebi.

Neuspeh i strah od neuspeha je prvi na listi blokatora. Sumnja da ćemo uspeti u budućem poslu navodi nas da ostanemo u zoni komfora i “ne talasamo”. Međutim, isplati li se? Poznat je osećaj muke kada idemo na posao nezadovoljni, prazni i bez želje za životom. Nezadovoljstvo poslom preliva se i u druge, veoma važne aspekte  života. 

Visoki standardi su sledeći razlog zbog kojeg se zadržavamo na starom radnom mestu. Pa ne mora baš sve biti savršeno na početku nove karijere. Da su Ilon Mask ili Stiv Džobs čekali dobre preduslove, kompanije u njihovom vlasništvu ne bi bile ono što su danas. 

Sumnja i visoko očekivanje od sebe donekle ima veze sa strahom i pitanjima: Da li sam ja dovoljno dobar/a? Da li sam stručan/a? Mislim da se jedno od rešenja ovog problema može naći u stalnom usavršavanju i edukaciji. Čak i kada nemamo odgovor na neko pitanje, poznanstvo sa nekim ko to zna biće dovoljno. S druge strane, ima toliko on-line kurseva i foruma koje možemo pratiti putem interneta.

 

Perfekcionizam je čudna osobina koja stvara neopravdan pritisak. Mnogi ljudi preteranu pažnju posvećuju stvarima koje nisu toliko važne. Perfekcionista će uvek naći razlog nezadovoljstva. Prihvatanje stvari onakvim kakvim jesu i vežbanje zahvalnosti mogli bi biti deo rešenja ovog problema. 

Očekivanja od drugih ili od okolnosti nije poželjno. Koliko smo puta računali na pomoć drugih. Zasuci rukave i radi jer se u životu možeš osloniti samo na sebe. Znate ono čuveno pitanje: Kada počinješ? U ponedeljak.

Fokus na krajnji rezultat je dug put, jer dok rezultati posla ne ugledaju svetlost dana vreme prolazi. Neophodno je naći zadovoljstvo u malim stvarima jer one čine celinu.

Bavljenje poslom koji volimo jedna je od privilegija života, i veoma subjektivna stvar. Još ako tome dodamo adekvatnu finansijsku naknadu, dobre kolege, i šefa koji razume potrebe zaposlenih,  priča ide u dobrom pravcu. A, da bi priča išla u dobrom pravcu neophodni su određeni preduslovi. Jedan od njih je svakako  hrabrost da presečemo trenutno stanje nezadovoljstva na postojećem radnom mestu i okruženju koje sputava želju za nekom boljom verzijom samih sebe. 

Foto:Pixabay

GERI VEJNERČUK: KRATKI SAVETI USPEŠNOG PREDUZETNIKA

Geri Vejnerčuk (Gary Vaynerchuk) je preduzetnik, marketing ekspert, pisac, motivacioni govornik i life coach

 

Simpatični amerikanac je rođen u Belorusiji pre 44 godine. Kao dete, prodavao je limunadu i razvijao porodičnu vinariju. Danas je vlasnik kompanije VaynerX, VaynerMedia, autor knjige “Razbijaj”… 

Vejnerčukov YouTube  kanal  DailyVee svakodnevno pruža savete na temu biznisa, psihologije, međuljudskih odnosa.   Njegov stil komunikacije  specifičan je naročito zbog rečnika koji koristi pa neretko slušamo i psovke tipa: “who gives a f*ck”, “f*ck that”…  Oni koji ga prate zasigurno smatraju da je to simpatično, čak mu i stoji.

Slušajući Gerijeva  predavanja i vlogove stičem utisak da čovek vrca od energije. Čime je nadoknađuje, volela bih da znam 🙂

 Pre nekoliko dana u jednom vlogu požalio se da ljudi za određene stvari krive društvene mreže.

Upitan na koji način, Vejnerčuk daje slikoviti primer. “Ukoliko vidite par u restoranu koji istovremeno gleda u svoj telefon, zapitajte se da li su krive društvene mreže ili međusobna nezainteresovanost da se posvete jedno drugom”.

Zastavši na trenutak, logika je jasna. 

Mišljenja je da se uspešnost nastupa na digitalnim servisima ne treba meriti brojem lajkova već smislom poruke  koju želimo da prenesemo.

ZA USPEH U ŽIVOTU NEOPHODNO JE VOLETI POSAO KOJIM SE BAVIŠ. ZAŠTO PROLONGIRATI OSTANAK U FIRMI KOJA NEMA BUDUĆNOST? MIŠLJENJE DRUGIH LJUDI NE TREBA DA NAS INTERESUJE

Kada pogledamo suštinu poruka koje nam šalje, složićemo se da je čovek u potpunosti u pravu. Međutim, koliko ljudi je  spremno da ih primeni u životu?

Eto nove teme za razmišljanje.

Foto:FB/Gary Vaynerchuk

 

BLOG GOST:ALEKSANDAR KOSOVAC, DIANNA FASHION

Dianna Fashion je kompanija osnovana pre samo 3 godine u Novom Sadu. Fokus poslovanja je proizvodnja kupaćih kostima, sportske opreme, donjeg veša, spavaćica i pidžama   

Interesantnu priču sa Aleksandrom Kosovcem, CEO Dianna Fashion,  započinjem kontatacijom da mi nije ni  najmanje  čudno da je na čelu kompanije-Muškarac. Mišljenja sam da upravo  pripadnici jačeg pola znaju koje (ne)pravilnosti treba sakriti, odnosno naglasiti jednim pogledom na lepotu ženskog tela. Uostalom, ni svetske modne kuće nisu pogrešile kada su u menadžment postavile muškarce sa istančanim ukusom za lepotu. 

O KOMPANIJI

Vlasnik kompanije dugo godina radio je u Italiji i SAD. Ostvarene poslovne karijere u svetu, vraća se u rodni grad pre nekoliko godina. Iako nije radio u modnoj industriji, pokretanje proizvodnje kupaćih kostima i drugih krpica bio je izazov. Kako kaže, hteo je da proba.

Ušavši u fabriku, prvo što primećujem su radnice koje sede za mašinama maksimalno koncentrisane na  posao koji obavljaju. Ljubazni domaćin, upoznaje me sa njima i konstatujemo da u kompaniji rade isključivo žene. Svaka od njih, prošla je školu šivenja i to je uobičajena procedura prilikom zapošljavanja u Dianna Fashion. 

Savremene mašine i automatizacija procesa proizvodnje olakšavanju put do završetka izrade svakog artikla.

 

Dianna Fashion svoje proizvode izvozi u zemlje Evropske unije i Rusku Federaciju. Pored već navedenog asortimana, kompanija proizvodi i kompresivne grudnjake. Prilikom izrade, najčešće koriste pamuk u kombinaciji sa elastinom. Materijali su sertifikovani tako da ne postoji opasnost po zdravlje. 

Prateći trendove, Dianna Fashion učestvuje na manifestaciji Fashion Week gde posetiocima predstavlja najnoviju liniju kupaćih kostima i ostale trikotaže. 

Smatraju da je tekstilna industrija delatnost koja može da formira veći broj radnih mesta i neopravdano je zapostavljena na ovim prostorima. U tom smislu,  plan je da razviju poslovanje i povećaju broj zaposlenih, prevashodno mladih ljudi, kojima posao i mogućnost razvoja karijere vraća dostojanstvo i poverenje u lokalnu zajednicu.

Govoreći na temu vizije, Aleksandar kaže da će ona će ići u pravcu pozicioniranja na domaćem i stranom tržištu modernim dizajnom, kvalitetnim materijalima i kvalitetnom izradom kao i širokom lepezom proizvoda, koji zadovoljavaju i najzahtevnije kupce. S tim u vezi, uskoro planiraju otvaranje još jedne prodavnice u Jevrejskoj ulici u Novom Sadu. 

Ponudu modela za 2019. godinu pogledajte klikom na link OVDE.

  

Foto:Dianna Fashion

BLOG GOST: PREDRAG MILIĆEVIĆ, RNIDS: 

Sa Predragom Milićevićem iz Registra nacionalnog Internet domena Srbije (RNIDS) razgovarala sam o upotrebi interneta u poslovne svrhe

 Prema njihovim podacima, čak 46% mikro, malih i srednjih preduzeća u Srbiji nije prisutno na internetu, 45% ima web stranicu i samo 9% otvoren Facebook nalog.

Kada smo ih pitali za razlog, odgovorili su: “Nemamo potrebe za web stranicom”. S druge strane, čak 92 odsto onih koji su učestvovali u istraživanju smatraju da je neophodno imati internet sajt- nastavlja Predrag.

KAKO NA INTERNETU BITI PRISUTAN NA PRAVI NAČIN?

Razgovor započinjemo na temu korišćenja društvenih mreža, za koje smatramo da su besplatne, dostupne, relativno lagane za upravljanje. Međutim,  koliko su one “besplatne” kada plasiramo informacije o nama, onome što radimo? Moj sagovornik mišljenja je da društvene mreže trguju upravo time kada pregovaraju sa oglašivačima. U to smo se svi uverili. Međutim, neretko se pitam, mora li baš sve biti objavljeno? Nedavno sam pročitala podatak da ono što plasiramo putem društvenih mreža, bilo privatno ili poslovno, biva zabeleženo na hiljade servera širom sveta 🙂

Ono o čemu pišemo i objavljujemo na društvenim mrežama nije naše. I svaki čas, poslovna stranica može biti “nepostojeća”. Ta informacija, napisana je u politici korišćenja.

Poenta priče je da nije dobro svoje poslovanje bazirati samo na društvenoj mreži jer može doći do problema.

DRUŠTVENA MREŽA NIJE VAŠ DOMEN, ONA TREBA DA SLUŽI ZA KOMUNIKACIJU. PRAVILNA UPOTREBA PODRAZUMEVA DA UZ POMOĆ TOG ALATA SAOBRAĆAJ DOVODITE NA VAŠ CENTRALNI SAJT

Kada ljudi žele da se informišu o nekom projektu, 65% njih to će uraditi na web sajtovima, 33% preko društvenih mreža. Eto još jedne potvrde da društvene mreže služe za komunikaciju a sajtovi za poslovanje.

ŠTA KAŽE GUGL?

Procena je da G-mail ima milijardu korisnika. Predrag mi priča situaciju kada je Loren Bejker, osnivač magazina koji se bavi Guglom ostao bez naloga. Vraćamo se opet na vlasništvo, google.com nije naš domen i ne treba ga koristiti u poslovne svrhe. Ovde postoji još jedan problem a to je da ne znamo KO STOJI IZA TE ADRESE. Slična situacija je i sa e-mail adresama provajdera. Može se desiti situacija da kompanija promeni vlasništvo ili jednostavno domen.

 

72% ODSTO GRAĐANA PREFIRIRA .RS DOMEN PO PITANJU SIGURNOSTI I POVERENJA

Svoj domen, početnici u poslovanju mogu registrovati odmah ili nakon pokretanja biznisa. Najbolje je odmah, kaže Predrag i dodaje da vlasnik istog treba da bude firma. 

SVE VIŠE PRETRAGA JE GOVORNOG KARAKTERA. RNIDS JE OMOGUĆIO DOMENE I SA DIJAKRITIČKIM ZNACIMA

Gugl koristi nacionalne domene za geotargetiranje. To znači da ukoliko poslujete u Srbiji, najbolje rešenje bilo bi koristiti .rs domen. Statistika kaže da je preko pretraživača na sajtove došlo 35% svih poseta, preko društvenih mreža 26%. 

Ne manje važna stvar ukoliko planirate da pokrenete biznis je naziv domena. On treba da sadrži ključnu reč, da se lako izgovara i još lakše pamti, i naravno ne asocira na neki već postojeći sajt.

Priča je realizovana u saradnji sa MTS.

Foto:Pixabay, RNIDS

ADA MALL: THE BODY SHOP PRVI PUT U SRBIJI

Izgradnja još jednog šoping centra u Beogradu, Srbiji će doneti nove brendove ali i LEED Gold/Platinium standarde zelene gradnje kojima se vodila kompanija GTC.
ada-mall-the-body-shop-i-lee-cooper-po-prvi-put-u-srbiji

Izgradnja još jednog šoping centra u Beogradu, Srbiji će doneti nove brendove ali i LEED Gold/Platinium standarde zelene gradnje kojima se vodila kompanija GTC. Biće to posebno iskustvo, imajući u vidu jedinstveni ambijent u kojem ćemo zaista uživati. I zasigurno kupiti nešto što nam možda i nije prioritet ?

Ana bMall

 Šalu na stranu, posetioci Ada Mall-a će na jednom mestu, između ostalog, moći da kupe kvalitetnu prirodnu kozmetiku, čuvene Lee Cooper-ice i  simpatične italijanske krpice čije se prodavnice po prvi put otvaraju u Srbiji 24. maja.

U želji da čitaoce sajta upoznam sa novim mestom kupovine u glavnom gradu Srbije,  razgovaram sa Jelenom Vučković, lizing menadžerom kompanije GTC. Prema njenim rečima, ambijent mola krase  tri prostrane terase dekorisane posebnim biljnim vrstama.

Za početak, možemo li reći neke informacije u vezi sa specifičnom arhitekturom samog objekta kao i standardima kojima ste se vodili prilikom izgradnje?

Inspiracija za ovaj projekat svakako je bila neverovatna lepota Ade Ciganlije, koja ga okružuje. Poput nje, Ada Mall je vedar, prirodan, živ i jedinstvenog oblika kojim je samo upotpunio ovaj jedinstveni ambijent. Ono što je posebna zanimljivost jeste da je Ada do te mere oduševila arhitekte, da su ceo središnji deo centra napravili upravo u obliku jezera.

Što se standarda tiče, važno mi je da naglasim da je Ada Mall projektovan u skladu sa LEED Gold/Platinium standardima zelene gradnje i biće tako i izveden. Koristimo najnovije materijale i opremu koji su u skladu sa svim domaćim i internacionalnim standardima.

Na projektu je bila angažovana i čuvena kompanija Energoprojekt koju znamo kao svetski brend u sektoru građevine. Koliku težinu celoj priči daje njihovo uključivanje u Ada Mall?  

Na projektu je generalno angažovan najkvalifikovaniji tim eksperata za gradnju i projektovanje. Veoma smo ponosni na stručnjake koje smo okupili da od Ada Mall-a stvore ono što će posetioci moći da vide na otvaranju krajem maja. Prethodni period bio je veoma kompleksan i izazovan period gradnje koji je uspešno priveden kraju zahvaljujući velikom zalaganju celog tima i svih naših saradnika.

Šta je ono što Ada Mall izdvaja od ostalih tržnih centara u Beogradu?

Mislim da je dovoljno da ga pogledamo i da nam odmah bude jasno da zahvaljujući neverovatnom dizajnu i predivnoj lokaciji Ada Mall ne liči ni na jedan drugi šoping centar u regionu. Posedujemo prestižne sertifikate zelene gradnje, a ceo mol napravljen je od prirodnih materijala, tako da obezbeđuje mnogo dnevnog svetla i dosta zelenih površina u samoj zgradi, što ovaj projekat čini jedinstvenim.

Ada Mall pruža mnogo više od same kupovine, on omogućava kompletno iskustvo­ – odmora, zabave, druženja, rekreacije i šopinga. Krase ga tri prostrane terase dekorisane posebnim biljnim vrstama.

POGLED NA JEZERO UZ ČAŠU VINA I UKUSAN ZALOGAJ, ZAISTA JE NEŠTO ŠTO NE ŽELITE DA PROPUSTITE U BEOGRADU

Možemo li navesti neka od imena svetskih brendova koji će imati svoje poslovnice u Ada Mall-u?

Veoma pažljivo smo birali brendove koje ćemo predstaviti u Ada Mall-u, tako da se naša ponuda razlikuje od drugih ali da ujedno budu dostupni i brendovi za koje se pokazuje najviše interesovanja na domaćem tržištu. Od imena koja će se pojaviti prvi put u Srbiji tu su:The Body Shop, Piazza Italia, Lee Cooper, Kiehl’s…

Oni koji svakako privlače najviše pažnje su i Starbucks, Cropp, Mojito, House, Sinsay i drugi. A posebno smo ponosni na foodbrendove koji se prostiru celim trećim spratom i našim premium food cout-om Merkada.

Svečano otvaranje za posetioce biće 24. maja. Vidimo se ?

Foto:Ada Mall

BOJANA KOVAČ: DIGITALNI MARKETING U BIZNISU

Sada gotovo i da nema pojedinca ali i biznisa koji se aktivno bavi ili pretenduje da se bavi prodajom i uslugama koji nije na Instagramu- započinje priču na temu digitalnog marketinga moja sagovornica Bojana Kovač, stručnjak za digitalni marketing i predavač iz Beograda
bojana-kovac-digitalni-marketing-u-biznisu

Društvene mreže su već neko vreme jako popularne u Srbiji ali recimo da je u našoj zemlji pre dve godine broj korisnika Instagrama porastao dva puta za samo 6 meseci.

Od Bojane sam htela da saznam kakav je trend korišćenja društvenih mreža u biznisu. 

DA LI SE I ŠTA PROMENILO U SRBIJI PROTEKLIH GODINA?

Naše govorno područje raste velikom brzinom i prema nekim istraživanjima, čak  45% korisnika  više se seća imena brenda koji su videli na Instagramu, nego  na televiziji. Takođe, 50% korisnika pripadaju i dalje nekoj višoj platežnoj strukturi. Zanimljivo je i da osoba mlađa od 25 godina provede u proseku 32 minuta dnevno na Instagramu a prosečno zadržavanje korisnika na Facebook feed-u je manje od 3 sekunde. Na Instagramu je  pojavom Story videa ono jedva 1 sekund.

OTVORILA SAM PREDUZETNIČKU RADNJU, OD ČEGA POČETI KADA JE PROMOCIJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA U PITANJU?

Ne bih da dajem generičke savete jer je advertajzing za svaku industriju specifičan, ali recimo da je poruka da se uvek prvo postavi dugoročni cilj i definišu taktike pre nego što se isplanira predstavljanje na društvenim mrežama na najmanje 3 do 9 meseci. Možda i ne duže od toga jer se platforme i tehnologije menjaju jako velikom brzinom.

Moj savet na osnovu dugogodišnjeg iskustva je da uvek razmišljate da li je neka akcija, post ili bilo kakvo predstavljanje primenljivo i u offline svetu. Kada društvene mreže ne bi postojale, kako bi jednoj skupini ljudi ili targetiranim fanovima predstavili ono što prodajete u direktnom kontaktu?

Kada to zamislite, model preslikajte i na platforme bez obzira koje su u pitanju. Ako se online i offline aktivnosti integrišu na pravi i iskren način, imaćemo prave rezultate.

Svaki post je reklama za ljude koji očekuju nešto od vas. Same metode predstavljanja imaju svoje finese i uvek je neophodno znati koji je benefit koji nudimo našoj ciljnoj publici i da li nas to diverzifikuje od konkurencije koja je prisutna na istim platformama.

Emocije kao što su bes, strah, zabava, smeh i motivacija još uvek najbolje prolaze naročito dok je brend u fazi pozicioniranja na tržištu ali i kasnije. To je naročito važno kada je viralni, odnosno gerila online marketing u pitanju.

Najgore je kada ljudi krenu od “prodaj kupi” postavke. Na kratke staze to ima smisla, ali za uspeh brenda potrebna je mnogo promišljenija i iskrenija taktika. Pre svega, kroz građenje autoriteta i kredibiliteta jednog brenda.

Postoji jedna izreka:

You are not in the business of the thing. You are in the business of selling that thing

Imajte ovo u vidu kada pravite zanimljive reklame na društvenim mrežama sa kopijima koje nude benefite isključivo za kupca.

Evo nekih pitanja na koje svaki brend treba detaljno da odgovori pre nego što napravi svoj plan na digitalu:

Zašto vas ljudi gledaju, slušaju, prate?

Šta ljudima treba što vi možete da pružite?

Da li bi neko primetio ako vas sutra nema ( misli na vaš rad ) ?

Šta mogu učiniti za ovu osobu?

Koji problem osoba želi da reši?

Ko sve ima koristi od rešenja?

Ko će da plati za to?

Kako da dokažete svoje tvrdnje?

Kako dobiti feedback ( odgovor) od klijenta?

Zamislite vašeg idealnog kupca i napišite vrednosti koje ona podržava i da li je to u skladu sa vrednostima vašeg brenda.

SRBIJA U POREĐENJU SA SVETOM

Srbija je u poređenju recimo sa Amerikom prilično daleko naročito zbog online plaćanja sa tendencijom poboljšanja, koje jeste minorno, ali se oseća. Ljudi sve više istražuju i interesuju se za digitalni marketing ili čak bazično pokazuju želju da budu digitalno pismeni.

U poređenju sa zemljama u regionu mislim da je Srbija u zamahu i više polaže pažnju na nove tehnologije i društvene mreže.

Ono što sve više primećujem kao predavač i mentor je da su ljudi spremniji da fokusiraju svoje vreme i resurse na ovu oblast. Ona  se menja iz dana u dan i potrebno je mnogo vežbe  kako bi se shvatila suština, filozofija prodajnog levka i platforme i pojavili prvi rezultati.

Za kvalitetan SEO i za oglašavanje, kako na društvenim mrežama tako i na internetu uopšte, potrebno je najmanje 6 meseci do godinu dana aktivnog promišljenog rada, strategije sadržaja i offline aktivnosti koje bi digital ispratio.

Kvalitetna edukacija je budućnost. Diverzifikovaće se platforme koje nude “pravu i skupu” edukaciju od svega onog što je lako dostupno i što ljudi “ostavljaju” kao informaciju kroz običan Google search. Tako već sad imamo Masterclass, malo skuplju aplikaciju preko koje vas najboljim tehnikama u umetnosti, glumi, muzici podučavaju najveća imena, predstavnici branše kao što su Natalie Portman, David Lynch, Jodie Foster, Carlos Santana i mnogi drugi.

KORISNI ALATI 

Neprevaziđeni su Canva i Crello, zatim alati za scheduling postova na Instagramu kao što su Planoly, Review i Later. Tu su još i Buzzsumo koji analizira sve najznačajnije teme iz raznih industrija koje su bile šerovane na društvenim medijima i daje uvid u teme  i sadržaje na jedan klik. Key words planner i Ubersuggest važni su za pretragu ključnih reči. Smatram da bi ova dva alata trebali više da se koriste u Srbiji naročito na društvenim mrežama poput LinkedIn-a i Facebook-a. Ceo internet je stvoren od ključnih reči, a ljudi ih shvataju olako čak i kada je u pitanju web sajt.

KNJIGA “PERVERTAJZING”

Ideja za “Pervertajzing” nastala je nakon mnogo godina rada sa klijentima, u medijima i kroz komunikaciju sa ljudima iz branše kao i na osnovu sopstvenog iskustva.  Ponavljale su se uloge i situacije i klišeizirani odnosi do te mere da sam na osnovu toga morala da napišem knjigu kao svojevrsnu demistifikaciju svega što se dešava u našoj industriji a nastalu na osnovu realnih, mojih i tuđih  iskustava.

Naziv knjige “Pervertajzing” nastao je nakon brejnstorminga sa prijateljem, kada smo zajedno konstatovali koliko izopačenosti, bespotrebnih igara i laži postoji, pre svega onih koji se po prirodi posla a i inače, odvijaju u samom umu pojedinaca željnih privida moći.

Bavila sam se predrasudama i klišeima koji su ovom zemljom potpuno ovladali i koji se kao zaraza generacijski prenose. Mislim da je to osnovni problem zašto kao društvo ne pokazujemo znake napretka već decenijama. Knjiga Pervertajzing nastala je i kao neka vrsta i bunta i podsmeha celoj sadašnjoj advertajazing sceni u Srbiji kroz hiperbolu i fikciju. 

SAVETI ZA POČETNIKE

Moj omiljeni quote za sve koji žele da se bave marketingom ali i vlasnike malih preduzeća koji ovo čitaju, a ne žele da ulažu u  marketing, je sledeći: “Marketing is the sex of business. It’s the most pleasurable, most fun part of running your own business.” Pa, sad vidite da li ne želite da ga imate ?

Ukoliko vam je potrebna konsultacija u vezi sa nastupom na društvenim mrežama, Bojanu možete kontaktirati putem e-maila: Bojana.kovac@webakademija.rs

Foto:Pixabay, Privatna arhiva

BLOG GOST: DANILO MICIĆ, CASE 3D

Kompanija je osnovana pre dvadesetak godina u Novom Sadu.  Trojica stručnjaka, imali su isti cilj kao i danas: da na određeni način olakšaju život ljudi, unaprede životnu sredinu i građevinsku industriju svojim inovativnim rešenjima. 
case-3d-novosadske-ideje-za-ceo-svet

Rečenicom “Žao mi je što ne radimo u Srbiji koliko bi trebalo” započinje priču o kompaniji Case 3D Studio njen CEO, Danilo Micić.  Ko prati sektor nekretnina odnosno arhitekture zasigurno zna da Case 3D spada među pet najuspešnjih kompanija na svetu. Za sada imaju 50 zaposlenih i kancelarije u Gentu, Moskvi, Dubaiju, Londonu. 

KO SU I ČIME SE BAVE?

Kompanija je osnovana pre dvadesetak godina u Novom Sadu.  Trojica stručnjaka, imali su isti cilj kao i danas: da na određeni način olakšaju život ljudi, unaprede životnu sredinu i građevinsku industriju svojim inovativnim rešenjima. 

Prevedeno na  engleski jezik- distraption. Ono podrazumeva uvođenje novih tehnologija u proces poslovanja i drugačiji nivo usluge. Primeri distruptivnih startapa su recimo Airbnb (turizam), Spotify (muzička industrija), i dr. U slučaju  Case 3D, to bi bio softver development u arhitekturi.

Rešenja nude kroz marketing u real estate-u. Na taj način, klijentima i investitorima pomažu da lakše i brže prodaju nekretninu. U svom poslu koriste najnovije softverske programe, aplikacije, 3D modelovanje, virtualne ture. Produkcija je na vrhunskom nivou- od fotografija, videa do ostalih sadržaja (za potrebe snimanja nekada koriste i helikopter). Jedan pogled na portfolio kompanije  uverava me u to.

Sve mora biti realistično, kako bi potencijalni kupac ostvario interakciju sa prostorom koji planira da kupi.  Danilo mi pokazuje kako izgleda “vožnja” još uvek neizgrađenim objektom. Šetam  po sobi, posmatram detalje i uživam u pogledu na zelenu površinu. Čist futurizam, rekla bih. 

KLIJENTI IZ CELOG SVETA

Kompanija je u stalnoj komunikaciji sa investitorima i arhitektama. Uobičajeno je da finalni projekat i nije finalni dokle god nije uspostavljen sistem na relaciji: Case 3D-arhitekta-investitor. Što se klijenata tiče, oni dolaze iz Švedske, UAE, Egipta, Engleske, Rusije, Amerike, Omana, Norveške, Australije i tako dalje. U Srbiji su angažovani na kompleksu “Beograd na vodi”, u susednoj Crnoj Gori na projektu”Porto Montenegro”.

Da  ruže ne cvetaju ni u jednoj od najuspešnijih kompanija ove branše pokazuju poteškoće sa kojima se susreću. Jedan od njih je problem manjka radne snage. Dobrog radnika nije lako naći. Veliki broj mladih napušta Srbiju u potrazi za boljim životom.

DRUŠTVENO ODGOVORNI

Kao  neko ko svoje znanje može i želi da podeli sa drugima, počeli su saradnju sa Vladom Republike Srbije u pravcu procesa digitalizacije.

Na kraju razgovora, sumiramo utiske i dolazimo do zaključka da će u neko buduće vreme, Srbija zasigurno biti  mesto većih ulaganja ali i adekvatnog obrazovanja prilagođenog savremenom biznisu.

 

Vođeni dobrim idejama i dugogodišnjim iskustvom na značajnim projektima, radom na ino i domaćem tržištu, stičem utisak da bi možda baš ekipa Case 3D  mogla biti okosnica kvalitetnijeg života generacija koje dolaze.

Foto: 3DCase

KONOPLJA- BILJKA BUDUĆNOSTI

Bilo da je iz familije Sativa, Indica ili Ruderalis, ona je  zasigurno biljka budućnosti. Kada pominjemo konoplju, uglavnom je zbog jezičke nedoumice  smatramo sinonimom za marihuanu, što ona zapravo nije
konoplja-biljka-buducnosti

U razgovoru sa dr Majom Timotijević, predsednicom Udruženja konoplja iz Novog Sada saznajem da je “caka” sa konopljom u procentu THC- a odnosno delta-9-tetrahidrokanabinola, koji je glavni psihoaktivni sastojak kod marihuane. 

Industrijska konoplja ima maximalni sadržaj THC-a do 0,3% za razliku od indijske konoplje tzv. marihuane koja sadržaji THC oko 20%. Prema tome nije moguće „naduvati se“ industrijskom konopljom. 

Konoplja nije zahtevna biljka, ali pre nego što krenete u akciju neophodno je ispitati zemljište na kojem se planira uzgoj. To se radi na Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu i košta par hiljada dinara. 

Posle toga, vredelo bi razmisliti, u koje svrhe želite da se bavite ovom biljkom. U zavisnosti da li je proizvodnja ulja, ili drugih sirovina u pitanju u tom smeru bi trebao da ide uzgoj. To je jako važno.

 

KONOPLJA JE IZUZETNO KORISNA BILJKA KOJA “ČISTI” ZEMLJIŠTE JER SUZBIJA VIŠE VRSTA KOROVA.

Kako kaže dr Timotijević, čak 80 procenata svega što se nalazi oko nas, može se stvoriti od konopljinog vlakna. Od kuće, hrane za ljubimce, do sirovine za građevinsku industriju. Biorazgradivo je, ekološko i prirodno. Gradnja objekata materijalima dobijenim od konoplje subvencionisana je od strane države.

Konoplja je biljka bogata proteinima i Omega 3, 6, 9 kiselinama. Kanabinoid je osnovno vlakno industrijske konoplje i koristi se kao CBD ulje. Izuzetno je zdravo jer pospešuje imunitet. Dobija se iz cveta. Pored zdravstvene primene, koristi se i u kozmetičkoj industriji za pravljenje krema i seruma.

 

Jedna je od retkih biljaka čija je iskoristivost 100%- od korena do cveta. Kako Srbija još uvek nije dostigla nivo proizvodnje zemalja u Regionu, tako se ne možemo pohvaliti mehanizacijom neophodnom za njen uzgoj. Problem su, sušare i berači jer ih-nemamo.

Drugo pitanje kojim treba da se pozabavimo je: procedura.

Ukoliko planirate da se bavite konopljom, morate tražiti dozvolu Ministarstva poljoprivrede Republike Srbije. Ne morate imati registrovano poljoprivredno gazdinstvo, dovoljan je Ugovor o korišćenju zemljišta. Prinos je oko 600kg / ha. Plasman je siguran. Trenutno se uzgaja na 410 hektara.

 

PROIZVODNJA PLASTIKE OD KANABISA SMANJUJE POTROŠNJU ENERGIJE IZMEĐU 22% I 45% 

Jedna od  primena konoplje je u bioplastici. Ona je čak 150% čvršća,  ima do 250% veću toleranciju krutosti i biorazgradiva je. Stručnjaci kažu da plastika od konoplje ne košta više od one napravljene iz jedinjenja nafte.

Kako Vam deluje kuća od konoplje?

Foto:nationalhempassociation.org, Pixabay, kyhia.org

BLOG GOST: TOMA FILA

Da je advokatura više od same profesije, uverila sam se više puta. Između ostalog, ona je i način razmišljanja. Sagovornik na tu temu nedavno mi je bio poznati srpski advokat Toma Fila koji je u Novom Sadu,  promovisao knjigu “Završna reč”
toma-fila-u-sudnicu-nikad-vise

Završnu reč poslu kojim se bavio ceo život dao je 2014. godine,  izlazeći iz Suda za ratne zločine u Hagu nakon što je četvorici bivših funkcionera Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srbije izrečena presuda.

Tokom susreta, osvrnuli smo se na sam početak karijere.

Imajući u vidu da mu je otac Filota bio poznati advokat, u neku ruku je i logično sinovljevo interesovanje za krivično pravo. Nekoliko decenija, predstavljali su vodeću kancelariju na prostoru nekadašnje Jugoslavije u domenu odbrane okrivljenih za krivična dela. 

NAJTEŽE JE BRANITI ČOVEKA KOJI NIJE KRIV, NAJGORE ONOG KOJI JESTE

Jovanka Broz, Slobodan Milošević, Goran Hadžić, Borka Vučić -neka su od poznatijih imena klijenata Kancelarije. 

– Osamdesetih godina prošlog veka,  Jovanka Broz došla je kod mog oca i rekla: “Tito mi je kazao da dođem, ukoliko bude bilo potrebe za advokatom”.

 

 

CITIRAĆU PRIČU O LIČANIMA: “SREĆNA JE JOVANKA BROZ, PAMETAN JE NIKOLA TESLA, A OSTALI SU – OSTALI”

Nakon očeve smrti pitala je da li može da ima poverenje u njega. Kazao je da može ali da sve ima svoju cenu.

“Koja je vaša”? – pitala ga je.

“Ova kafa”- odgovara.

 

I DANAS TVRDIM DA JE  HAŠKI TRIBUNAL NEOZBILJAN I PRISTRASAN, ZA TO IMAM I ARGUMENTE 

– Prvi sam srpski advokat koji je angažovan odmah po osnivanju Haškog Tribunala. U Sudu nikada nisam lagao, ali jesam prećutao. Svakom optuženom, davali su šansu da sarađuje sa tužiocem kako bi lakše izašli iz pritvora.  Garantovali su da sve ono što izgovaraju, može biti iskorišćeno samo protiv njih samih. Ne i drugih. U slučaju kosovske grupe nije bilo tako, čak su osporili sopstvenu odluku Suda. Kako mogu poštovati takvu instituciju?- pita se. Mišljenja sam da imaju zadatak da “pokriju” teritoriju i za svaki segment nekog okrive. U toku je suđenje  Stanišiću i Simatoviću. Pošto je Goran Hadžić preminuo, za Vukovar neko mora da odgovara. Ne postoji groznije od tog Suda. Nedostaje mi poneka reč- Fila polako završava priču o Hagu. Kada dođe advokat iz Amerike i kaže da je bio branilac 5-6 ubistava, bivalo mi je smešno jer sam ih  imao oko 1000. 

NEMOJTE SE BAVITI PROFESIJOM KOJA VAS NE RADUJE

Za sam kraj, jedan od najpoznatijih srpskih advokata savetuje mlađe kolege na sledeći način:

– Ako vam se vide emocije, gotovi ste. Pogledajte glumce i učite od njih. Morate čitati, mnogo znanja ima u knjigama (Dostojevskog). Ponašanje u sudnici mora biti primereno a govor tela usaglašen sa onim što izgovarate.  

Mogla bih reći da su prethodne rečenice zasigurno i smernice za život, jer društvo od svih nas to očekuje. ..

Toma Fila i dalje je aktivan u svojoj kancelariji u Beogradu. Kaže da će uvek  pomoći u rešavanju sporova, ali ulazak u sudnicu više ne planira…

Foto:TheBlog, Pixabay, Profimedia

BLOG GOST: PROF. DR VLADIMIR KOVAČEVIĆ, RT-RK

Upućenima u IT industriju u Srbiji, ali i mnogo šire, zasigurno je poznato ime profesora emeritusa Vladimira Kovačevića- stručnjaka koji je karijeru posvetio razvoju softvera i računarske tehnike uopšte
prof-dr-vladimir-kovacevic-kako-sam-stvorio-rt-rk

Upućenima u IT industriju u Srbiji, ali i mnogo šire, zasigurno je poznato ime profesora emeritusa Vladimira Kovačevića- stručnjaka koji je karijeru posvetio razvoju softvera i računarske tehnike uopšte.

Na zadovoljstvo onih koji prate razvoj  IT-ja ali i svih koji tek ulaze u njegov svet, Biznis Inkubator je organizovao predavanje na temu  početka rada jedne od najuspešnijih kompanija na ovim prostorima.

A ko bi bio bolji sagovornik ako ne profesor Kovačević?

Bogatu karijeru započinje na Vojno Tehničkom Institutu u Beogradu, nakon čega dolazi na Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu. Kako kaže, cilj mu je bio “napraviti nešto“. 

Specijalizacija u inostranstvu bila je od velikog značaja, pre svega u iskustvu koje je preneo na Fakultet ali i buduću kompaniju čiji je osnivač. U više navrata, ovaj vrsni stručnjak ukazuje na neohodnost razumevanja informacionih sistema  ali pre svega njegovu primenu u praksi. Najteže mu je palo objasniti da je rad na projektima produžena ruka nastave.

 

NEMOGUĆE JE STUDENTA OBUČAVATI SAMO NA TABLI

Razvio je SCADA– sistem koji služi za merenje, praćenje i kontrolu industrijskih sistema. Ponosan je na njega i navodi da i posle 29 godina radi. U prevodu, svaka čast profesore.

Posle SCADA-e, usledili su projekti  Hanibal 6, analogni telefoni. Trokanalni modem je posebno interesantan jer je naišao na široku upotrebu. Njegova suština je, koliko shvatam, izmeštanje komandnog mesta van radara. 

OSAMDESETE GODINE  BILE SU STVORENE ZA POSAO 

Na Fakultetu smo stvorili izvrsnu ekipu, nastavlja profesor. Projekti su se nizali, uspeh nije izostajao. Shvatili smo da je najbolje osnovati posebnu kompaniju  koja će samoj instituciji dati ugled  i novu dimenziju. Tako je i bilo.

NAJPRE SMO SE SKUPLJALI U PROSTORIJAMA MESNE ZAJEDNICE- priseća se profesor Kovačević

Davne 1997. godine,  njihov rad primećen je od strane nemačke kompanije MICRONAS. Nešto kasnije, stvoren je MICRONAS NIT. Zajedničkim snagama rešavaju problem manjka prostorija i grade objekat koji novosađani nazivaju “kontejner”. Kroz osmeh priča Kovačević.

RT-RK nekada

Paralelno sa MICRONAS NIT, osnovana je kompanija RT-RK. U prevodu: Računarska tehnika – Računarske komunikacije. 

IMALI SMO OSEĆAJ DA MEĐUSOBNA SARADNJA NEĆE POTRAJATI

RT-RK je danas moderna kompanija koja zapošljava dosta ljudi i predstavlja stub razvoja novosadskog IT-ja. Zaposleni dolaze kada hoće i odlaze kada hoće-važno je da urade posao. Moram priznati da mi se logika profesora Kovačevića mnogo dopala iz više razloga. Prvi je taj što zaposleni može da isplanira svoje privatne obaveze. S druge strane, kako završiti “task” ako misli lutaju… ? 

INŽENJERU NIKO NE MOŽE BITI ŠEF

Cilj menadžmenta bio je i ostao da stvore uslove za rad kao u Americi. Sprečavanje odliva kadrova ostao je jedan od prioritetnih zadataka kompanije. 

RT-RK danas

RT-RK ima prostorije i u Banja Luci, Beogradu, Osijeku. BMW, Mercedes, Audi- samo su neki od njihovih klijenata. Nikada nisu koristli kredite poslovnih banaka. Klijente upoznaju na sajmovima u inostranstvu, a niko iz firme nikada nije dobio otkaz.

Kovačević naglašava problem međusobne (ne) saradnje kompanija IT sektora. Mišljenja je da takva situacija mora biti promenjena. Tim pre, jer država daje subvencije inostranim kompanijama za novootvorena radna mesta. PLATA+SUBVENCIJA= ODLIV KADROVA IZ DOMAĆIH KOMPANIJA 

IZBEGAVAMO HVALISANJE I POLITIKU-TO JE UBITAČNO ZA BIZNIS

Pitam profesora, da li je država na neki način pomogla razvoj kompanije?

Dobijam negativan odgovor, da ne kažem poražavajući i primećujem da ulazim u nezgodnu temu IT sektora. Ta priča se uglavnom odnosi na  subvencije. Kako ovaj vrsni stručnjak kaže, političari im nabacuju teret da su niko i ništa. U paketu s tim, reklamiraju ih kao jeftinu radnu snagu: ne jednom, već tri do četiri puta. Setim se promotivnog spota Srbije gde se naglašava  potencijal jeftine radne snage ?

KO NE POZNAJE ASSEMBLER, NIJE OSETIO RAČUNAR

Da kompaniju čine ljudi, uverio se i njen osnivač. To je pomenuo u više navrata. Da nije onih koji rade sistem programing,  ne bi bilo ni RT-RK i dodaje da je ponosan duhom firme u kojoj vlada pre svega atmosfera saradnje i poštovanja. “Mi smo oni koji stvaraju osnov za razvoj ove zemlje”– naglašava.

Na samom kraju susreta, slušamo poruku profesora Kovačevića odnosno stihove Alekse Šantića: 

Ostajte ovde!…

Sunce tuđeg neba,

Neće vas grejati kô što ovo greje…

Foto:Pixabay, TheBlog

error: Content is protected !!